Ivša Bošnjak-Dragovački (Izvor: Bošnjak-Dragovački, I. 1994. Kroz smijeh i suze : slavonske novele. Slavonica. Vinkovci. Str. 7)

Ivša Bošnjak-Dragovački

Pisac, publicist
Dragovci (Nova Gradiška), 29. 12. 1879.
Nova Kapela, 17. 12. 1955.
Umjetnost
1919. - 1990.

Pripovjedač i dramatik. Osnovnu školu pohađao u Dragovcima, klasičnu gimnaziju u Slavonskoj Požegi i Zagrebu, gdje je maturirao 1899. Studirao je bogosloviju i pravo u Zagrebu. Bio je činovnik računovodstva u vladinu uredu u Zagrebu, tajnik na Višemu gospodarskom učilištu u Križevcima te financijski referent i predstojnik gradskog računovodstva u Križevcima i Bjelovaru. God. 1931. ostao je bez službe iz političkih razloga te se posvetio novinstvu i književnosti. Živio je u Sarajevu i Zagrebu. Od 1941. do 1944. urednik je kulturne i gospodarske rubrike u Sarajevskomu novom listu, u kojemu je objavljivao beletrističke priloge i recenzije te političku publicistiku u režimskom duhu. U polumjesečniku sarajevske ustaške mladeži Naraštaj slobode uz književne priloge objavljuje 1943. i opsežan rad Za ljepotu i čistoću hrvatskog jezika, u kojemu izražava isključivost svojih veliko-hrvatskih nacionalističkih ideja. Nakon oslobođenja radio je kao administrativac u Dragovcima, zatim je živio u Ratkovici do 1953., kada se preselio u Veliku Kapelu. Javio se novelama iz slavonskog seljačkog života kao učenik sedmog razreda gimnazije u listovima Hrvatsko pravo i Hrvatska domovina. Članke, sličice, humoreske, novele, igrokaze i drame objavljivao je u periodicima Hrvatska, Nezavisnost, Hrvatski dnevnik, Hrvatski radnik, Hrvatska misao, Kalendar sv. Antuna i dr. Potpisivao se I. D. Bošnjak, Ivan Bošnjak, Ivan Dragan Bošnjak, I. B. Dragovački, Čika Jovo, Iv. U Sarajevu su mu izvedene drame Ništo mi se stari razbolio (1943.) i Biela kuga (1944.). Izdao je više zbirki novela i roman Pomlađeni panjevi (1940.). U rukopisu su ostali romani Za rodnu grudu, Lišće žuti, Šokci te novele Ispod babljih gora. Bio je tipičan pučki pripovjedač sa sklonošću za humor i sentimentalno. Kritika je isticala dokumentarnu vrijednost njegovih opisa pučkoga života i shvaćanja.

Izvor: Hrvatski biografski leksikon